150. SJEDNICA VLADE FEDERACIJE BiH:UTVRĐEN PRIJEDLOG ZAKONA O AMNESTIJI ZA IZBJEGAVANJE OBAVEZE SLUŽENJA VOJNOG ROKA Vlada FBiH je, na današnjoj sjednici u Sarajevu, utvrdila Prijedlog zakona o amnestiji za izbjegavanje obaveze služenja vojnog roka i po skraćenom postupku ga uputila u parlamentarnu proceduru. Donošenje ovog zakona u skladu je sa preporukom Komisije za reformu odbrane ( DRC) iz juna prošle godine za davanje “opće amnestije za sve građane Bosne i Hercegovine koji nisu počeli ili završili obavezno služenje vojnog roka od 1992.godine u bilo kojim oružanim snagama u kojima su trebali služiti vojnu obavezu. Zamisao je da amnestija doprinese izgradnji povjerenja i podsticanju izbjeglica i ostalih da se vrate u Bosnu i Hercegovinu što je u duhu Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini koji sadrži posebnu odredbu sa ciljem sprječavanja korištenja regrutacije kao sredstva za ometanje povratka. U skladu s tim, Prijedlogom zakona se daje oslobađanje od krivičnog gonjenja ( abolicija) i potpuno ili djelimično oslobođenje od izvršenja kazne ili druge krivično-pravne sankcije, ukidanje pravnih posljedica osude i brisanje osude (amnestija) za izbjegavanje obaveze služenja vojnog roka svim osobama koje su podlijegale obavezi služenja vojnog roka ili su kao regruti na odsluženju vojnog roka odbili da prime ili upotrijebe oružje. Amnestija se odnosi na sve počinioce pomenutih krivičnih djela koja su učinjena u periodu od 01. januara 1991. do 01. januara 2006. godine. Naime, za ova djela neće se preduzimati krivično gonjenje nakon 31.decembra 2005.godine. Odluku o primjeni amnestije u svakom pojedinačnom slučaju donosi organ nadležan u pojedinoj fazi krivičnog postupka i to po službenoj dužnosti u roku od pet dana od dana stupanja na snagu ovog zakona. IZJAŠNJENJE O INICIJATIVI ZA DONOŠENJE UREDBE O POVOLJNIJIM UVJETIMA ZA STICANJE PRAVA NA STAROSNU PENZIJU OSIGURANIKA MUP-a Polazeći od obrazloženja tri federalna ministarstva: unutrašnjih poslova, finansija i rada i socijalne politike, Vlada nije prihvatila inicijativu delegata u Domu naroda Parlamenta FBiH Nermina Pećanca za donošenje Uredbe o povoljnijim uvjetima za sticanje prava na starosnu penziju osiguranika MUP-a. Prema ovim obrazloženjima nema ustavnog ni zakonskog osnova da predložena pitanja Vlada FBiH rješava donošenjem podzakonskog propisa. Naime, prema ustavnim odredbama, sve ovlasti koje nisu izričito dodijeljene federalnoj vlasti, posebno u pogledu uspostave i nadziranja snaga policije, pripadaju kantonima, a istovjetna rješenja su, sljedstveno tome, utvrđena i u Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju. Osim toga, državni službenici i namještenici u organima za unutrašnje poslove u FBiH su u pogledu radno-pravnog statusa i prava iz PiO u potpunosti izjednačeni sa državnim službenicima i namještenicima u organima državne službe u FBiH i prema zakonima o državnoj službi i o namještenicima u organima državne službe ne postoji mogućnost za izuzeće od njihove primjene za pomenute uposlenike u organima unutrašnjih poslova. Pri tome se posebno ističe da povoljniji uvjeti za sticanje prava na starosnu penziju za određene kategorije osiguranika za koje nisu obezbijeđena dodatna materijalna sredstva imaju za posljedicu dugovanje Vlade FBiH za ove namjene Federalnom zavodu PiO, što se direktno odražava na materijalni položaj penzionera u Federaciji BiH. Identično stajalište Vlada FBiH je imala i u prvoj polovini prošle godine kada je razmatran Prijedlog programa socijalnog zbrinjavanja policijskih službenika u FBiH u okviru kojeg je Federalno ministarstvo unutrašnjih poslova pripremilo i Prijedlog uredbe o povoljnijim uslovima za sticanje prava na starosnu penziju policijskih službenika u FBiH. Pri svemu ovome treba imati u vidu da su u Direkciji za provođenje restrukturiranja policije u toku aktivnosti na izradi Prijedloga plana za provođenje reforme policijskih struktura u BiH, što obuhvata i analizu smanjenja broja radnika, odnosno prekobrojnost uposlenih i socijalne pakete, na osnovu čega bi se definirali prijedlozi zakonskih i drugih pravnih rješenja koji se tiču policije na državnoj razini. Stoga je Vlada zadužila Federalno ministarstvo unutrašnjih poslova da, na bazi prijedloga koje ponudi Direkcija za provođenje restrukturiranja policije, u saradnji sa federalnim ministarstvima finansija i rada i socijalne politike, te Agencijom za državnu službu u FBiH, odmah pristupi predlaganju odgovarajućih programa i propisa koji će biti utemeljeni na zakonima o državnoj službi i o namještenicima u organima državne službe. ODLUKA O FINANSIRANJU PROGRAMA SANACIJE Vlada je donijela Odluku kojom se odobrava izdvajanje 3,1 milion KM za finansiranje prve faze programa sanacije i stvaranje uvjeta za povećanje proizvodnje u rudniku mrkog uglja “Breza”. Ova će se sredstva isplatiti iz Budžeta FBiH sa pozicije za poticaje industrijskoj proizvodnji i rudnicima. Rudnik je u obavezi da ova sredstva koristi u skladu sa programom koji je usvojila Vlada FBiH. Programom sanacije predviđena je, između ostalog, ugradnja samohodne hidraulične podgrade u jami “Kamenice”, ugradnja transportera u glavnom transportnom niskopu i početak proizvodnje na ovom lokalitetu od 1. jula 2006. godine. Za nabavku neophodne elektro mašinske opreme i rezervnih dijelova, te povećanje standarda rudara predviđenih programom sanacije i stvaranja uvjeta za povećanu proizvodnju potrebno je 3,6 miliona KM pa će, uz 3,1 milion iz sredstava Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije, 500 hiljada KM biti osigurano iz sredstava Federalnog ministarstva rada i socijalne politike. Na ovaj se način stvaraju uvjeti za proizvodnju od 20 do 25 hiljada tona uglja mjesečno sa prihodom od 1,2 do 1,5 miliona KM.
O SREDSTVIMA UTROŠENIM U PROŠLOJ GODINI Vlada je prihvatila Izvještaj o utrošku sredstava tekućeg transfera za poticaj razvoja poduzetništva i obrta u 2005. godini koji je pripremilo Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta. U protekloj godini je za ove namjene izdvojeno 2,55 miliona KM koje je dobilo 250 od 442 ukupno prijavljena aplikanta na konkursu za raspodjelu ovih sredstava. Za poticaj 21 mlađeg i poduzetnika početnika od ukupne je sume izdvojeno 226,2 hiljade KM. Za projekat inovacija je 12 aplikanata dobilo ukupno 98,8 hiljada KM, dok je za razvoj poduzetništva žena podijeljeno 175,95 hiljada KM na 23 ponuđača. Potpora osnivanju i razvoju kantonalnih obrtničkih komora iznosila je 140,15 hiljada KM a podijeljena je na 33 aplikanta. Najveća sredstva u iznosu od 1,674 miliona KM namijenjena opstanku i razvoju malog gospodarstva, te potpori projektima finansiranim od strane općina, gradova i kantona dobilo je 158 ponuđača. Preostalih 106 hiljada KM (neraspoređena sredstva za projekte i programe) usmjerena su, sukladno Odluci Vlade FBiH, za poticaj i razvoj poduzetničkog sektora i inovacije i to općinama Drvar, Glamoč, Bosansko Grahovo i Novi Travnik, kao i Asocijaciji inovatora BiH. O RADU AGENCIJE ZA BANKARSTVO FBiH I Vlada je na današnjoj sjednici razmatrala i prihvatila dva dokumenta koje je pripremio Upravni odbor Agencije za bankarstvo FBiH: Izvještaj o radu ove agencije u prošloj godini i Informaciju o bankarskom sistemu u FBiH. Ocjena je da su u bankarskom sistemu u prošloj godini nastavljeni i unaprijeđeni pozitivni trnedovi i obilježja iz prethodne godine u svim segmentima poslovanja što je doprinijelo stabilizaciji i jačanju ukupnog sistema u Federaciji BiH. Krajem prošle godine u Federaciji BiH su bankarsku dozvolu imale 24 banke, od čega 18 u privatnom i pretežno privatnom, a šest banaka u državnom i pretežno državnom vlasništvu. Pod privremenom upravom sa istim datumom bilo je pet banaka (UNA banka d.d. Bihać, Hercegovačka banka d.d. Mostar, Ljubljanska banka d.d. Sarajevo, Poštanska banka d.d. Sarajevo i Privredna banka d.d. Sarajevo), od čega četiri pod upravom Agencije i jedna banka pod upravom OHR-a. U isto vrijeme ukupna bilansna suma banaka u FBiH iznosila je 9,4 milijarde KM što je za 23 posto ili 1,8 milijardi KM više u odnosu na isto razdoblje 2004.godine. Ostvaren je pozitivan finansijski rezultat u iznosu od 60,9 miliona KM. Aktiva banaka sa većinskim državnim kapitalom povećana je za 50 miliona KM ili 13 posto, dok je taj rast kod privatnih banaka iznosio 24 posto, odnosno 1,7 milijardi KM. Najznačajnija promjena u strukturi aktive je povećanje učešća kredita sa 55 na 56,3 posto, dok je učešće novčanih sredstava sa 37 posto povećano samo za 0,1 procentni poen u odnosu na kraj 2004.godine. Agencija za bankarstvo FBiH je, kako se ističe u danas razmatranom Izvještaju o radu, ostvarila sve planirane zadatke i aktivnosti koje su sugerirali ili pokrenuli Međunarodni monetarni fond, Svjetska banka i druge međunarodne finansijske institucije i provodila zaključke Vlade i Parlamenta FBiH. Kontinuirano je vršena kontrola poslovanja banaka (47 kontrola na licu mjesta), uključujući kontrolu pranja novca i finansiranja kriminala. Pažnja je usmjerena na zakonom definiranu podršku procesu podizanja kvaliteta i okrupnjavanja bankarskog sistema, kao i osiguranju uvjeta za njegov stabilniji i značajniji napredak. U granicama svojih ovlaštenja ova agencija je podržavala i inicirala brže odvijanje procesa privatiziranja banaka u državnom vlasništvu, što i dalje ostaje jedan od ključnih zadataka. Pored toga, u raspravi je ukazano i na značaj zaokruživanja aktuelne faze složenih i kompletnih promjena u finansijskom sektoru u skladu sa međunarodnim standardima, te formiranje jedinstvene bankarske supervizije na državnom nivou što je jedan od uvjeta za ulazak u Evropsku unije. MOGUĆI MODELI FINANSIRANJA IZGRADNJE Vlada je nakon razmatranja prihvatila Prijedlog mogućih modela finansiranja dionica autoputa na koridoru V-c na području Federacije BiH za period 2006.-2010. godina koji je pripremilo i dostavilo Federalno ministarstvo prometa i komunikacija. Od ukupno 340 kilometara ovog autoputa kroz BiH prema usvojenoj trasi oko 80 procenata je na prostoru Federacije BiH. Vlada FBiH je još prije nekoliko godina krenula sa izgradnjom prvih kilometara autoceste. Izgrađena je dionica od Jošanice do Podlugova u dužini od 11 kilometara, a u toku je realizacija druge dionice od devet kilometara Podlugovi - Visoko. U pripremi su i glavni projekti za dionicu Visoko-Kakanj dužine 17 kilometara i Obilaznicu Sarajevo u kojoj je i dionica Jošanica-Vlakovo dužine osam kilometara. Za Obilaznicu su osigurana kreditna sredstva EBRD-a, EIB-a i OPEC fonda dok bi se finansiranje dionice Visoko –Kakanj moglo osigurati dijelom iz Budžeta FBiH a dijelom iz dobiti GSM operatera. Radovi na ovim dionicama bi se prema planu završili do kraja 2008. godine pa bi Federacija na ovom koridoru imala izgrađenih 45 kilometara autoceste. Pored mogućnosti za priliv oko 114,4 miliona KM od naplate putarine na autoputu od Vlakova do Kaknja od 2009. do 2013. godine jedan od načina finansiranja je koncesija. Postoji mogućnost da se dio sredstava osigura i povećanjem priliva oporezovanih sredstava na osnovu uvedenog PDV-a. U predloženom modelu predviđa se izgradnja dionica Kakanj-Drivuša, Drivuša-Donja Gračanica i Mostar-jug-Počitelj do 2010. godine čime bi ukupno izgrađena dužina autoceste Koridora V-c na području Federacije BiH iznosila 90 kilometara. Za izgradnju ovih dionica mogla bi se koristiti i određena kreditna sredstva. U cilju realizacije ovog projekta predlaže se formiranje Direkcije za autoceste koja bi bila direktno zadužena za realizaciju izgradnje pojedinih dionica ove autoceste. O DALJNJEM ISTRAŽIVANJU POLIKLORIRANIH BIFENILA U FBIH Vlada je, nakon razmatranja prihvatila Informaciju o međunarodnom projektu APOPSBAL koju je pripremio Federalni zavod za geologiju, a čiji je cilj osposobljavanje domaćih institucija za istraživanje sadržaja polikloriranih bifenila na tlu, stijenama, flori i fauni te zraku u području slivova Une, Vrbasa, Bosne, Drine, Save i jadranskih slivova Neretve, području oko Bihaća kao i na području vojnih releja i tvornica u cijeloj FBiH. Pod pokroviteljstvom Federalnog ministarstva okoliša i turizma u realizaciju projekta stalnog monitoringa i analiza štetnih uticaja ovih hemikalija u životnoj sredini treba da se uključe i Federalni zavod za geologiju, Federalni zavod za javno zdravstvo, Federalni zavod za agropedologiju, kao i Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva sa javnim preduzećima za vodna područja slivova Save i Jadranskog mora. U toku tri godine implementacije projekta planirani su troškovi od 670 hiljada KM od kojih 200 hiljada KM, planiranih za ovu godinu, treba osigurati iz budžetskih rezervi FBiH, kao i sredstava federalnih ministarstava okoliša i turizma te poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, te Federalnih zavoda za geologiju, za javno zdravstvo i za agropedologiju. Usvajajući Informaciju, Vlada je prihvatila nastavak Projekta u daljnjem istraživanju PCB (Poliklorirani bifenili) u FBiH. ZAKLJUČAK O POSTUPKU IZMJENA Vlada Federacije BiH zadužila je Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije i Komisiju za koncesije u FBiH da, u okviru zajedničkih aktivnosti, urade analizu Pravila za dodjelu koncesija i Pravilnika za utvrđivanje koncesione naknade, te sagledaju moguće prepreke za pokretanje procedura dodjele koncesija za izgradnju novih elektroenergetskih proizvodnih objekata u Federaciji BiH. U što kraćem roku, a najdalje za 15 dana, ovi organi treba da predlože rješenja, uključujući i prijedlog konkretnih izmjena i dopuna podzakonskih akata o koncesijama, kako bi se stvorile pretpostavke za pokretanje procedura za dodjelu koncesija za izgradnju novih elektroenergetskih proizvodnih objekata u Federaciji BiH. FINANSIJSKE ODLUKE Vlada je donijela Odluku o poslovima kod kojih postoje posebni uvjeti rada u Poreskoj upravi Federacije BiH. Riječ je o poslovima inspektora na svim razinama Poreske uprave (ukupno 328) za koji se, po osnovu posebnih uvjeta rada, utvrđuje pravo na posebni dodatak u visini 20 posto od osnovne plaće. Posebnom odlukom Vlada je odobrila izdvajanje 100.000,00 KM iz Budžeta FBiH za ovu godinu u svrhu finansiranja obnove i očuvanja kulturnog blaga općine Kreševo. KADROVSKA PITANJA Vlada je razriješila Izeta Žigića i Nedžada Polića dužnosti članova stalne delegacije BiH u Kongresu lokalnih i regionalnih vlasti Vijeća Evrope iz Federacije BiH i imenovala Osmana Čehajića i Miralema Galijaševića na ove dužnosti. Na današnjoj sjednici Vlada je Rešada Žutića razriješila dužnosti člana i predsjednika Komisije za provođenje tendera za dokapitalizaciju «Energopetrol» d.d. Sarajevo i za novog predsjednika ove komisije imenovala Kasemu Ćatović. * * * Sjednica Vlade FBiH završena je u 12,30 sati.
|